Centar za ruralni razvoj CERURA HR provodi projekt „Dijalogom do Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo, kodni broj: UP.04.2.1.06.0054. Ukupna vrijednost projekta je 3.567.840,76 kuna. Europska unija iz Europskog socijalnog fonda sufinancira bespovratna sredstva u iznosu od 3.058.164,65 kn (85%), dok Republika Hrvatska iz državnog proračuna sufinancira bespovratna sredstva u iznosu od 539.676,11 kn (15%). Razdoblje provedbe projekta je od 31. listopada 2020. godine do 31. listopada 2023. godine.

Dana, 20. prosinca 2022. godine s početkom u 10:00 sati u sklopu projektnog elementa 5. „Provođenje analiza društvenog utjecaja predloženih intervencija“ održana je 3. online radionica „Izrada metodologije analize društvenog utjecaja intervencija“.

Cilj radionice bio je predstaviti samu metodologiju za analizu društvenog utjecaja , te prikazati rezultate analize društvenog utjecaja predloženih intervencija za temu: Društveno poduzetništvo, ranjive skupine i socijalne usluge.

U prvom dijelu radionice sudionici su se upoznali s pojmom te glavnim koracima pri analizi društvenog učinka.

Društveni učinak zapravo predstavlja djelovanje javnih ili privatnih aktivnosti koje utječu na promjenu načina života ljudi (učinci na zdravlje, kulturu, okoliš, politiku, prava i sl.) Kod analize i procjene društvenog učinka unaprijed se vrednuju i procjenjuju društvene posljedice (pozitivne i negativne) koje će vjerojatno slijediti iz implementacije pojedinih javnih politika, programa, mjera i aktivnosti.

U našem slučaju cilj analize društvenog učinka bio bi prikupiti relevantne informacije koje omogućuju uvid u izravne i neizravne posljedice predloženih smjernica za razvoj javnih politika o društvenom poduzetništvu izrađenih u okviru projekta, kako bi se kroz obrađene kvalitativne i kvantitativne pokazatelje vidjelo kako utječu na povećanje blagostanja zajednice u cjelini i njenog općeg prosperiteta.

Prilikom analize treba se voditi ključnim načelima analize društvenih učinaka kao što su: transparentnost, jasna metodologija, planiranje procjene, nepristranost i neovisnost, te vidljivost i širenje rezultata, a glavni koraci pri analizi društvenog učinka obuhvaćaju sljedeće:
1. Opis područja/tema na kojima se očekuje promjena
2. Opis okruženja u kojem će se možda desiti promjena
3. Holistički pristup procjeni
4. Definiranje ključnih dionika
5. Definiranje vremenske dimenzije procjene

U drugom dijelu radionice dan je prikaz strateško-planskih dokumenata od važnosti za društveno poduzetništvo, te je predstavljena analiza društvenog učinka predloženih smjernica za temu „Društveno poduzetništvo, ranjive skupine i socijalne usluge“.

STRATEŠKO-PLANSKI DOKUMENTI
• Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2012. do 2016.: DP se definira kroz prizmu solidarnosti i uzajamne pomoći
• Strategija društvenog poduzetništva u RH 2015-2020. ključan dokument u poticanju zapošljavanja, pružanju socijalnih usluga i doprinosa društveno-ekonomskom razvoju
• Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti Republike Hrvatske od 2014. do 2020.: poticanje DP u području zapošljavanja; nužno poštivanje načela inovativnog pristupa socijalne politike te ispitivanje primjene inovativnih pristupa financiranju socijalnih usluga, uključujući sudjelovanje privatnog sektora i financijskih instrumenata, kao što je to mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo; uključivanje u poduzetništvo socijalno ugroženih osoba i osoba s invaliditetom potiče se razvoj socijalnih zadruga koje zapošljavaju osobe s umanjenom radnom sposobnošću te ih uključuju u radne i gospodarske procese ili pružaju pomoć osobama u nepovoljnim okolnostima, uključujući ih u širu društvenu zajednicu; nastaviti će se poticanje razvoja zadruga hrvatskih branitelja kao posebnog oblika malog poduzetništva, jačanje njihove konkurentnosti na tržištu te razvoj socijalnog poduzetništva
• Strategija razvoja zadrugarstva izrađena je 2004. godine, uz popratni dokument „Promicanje razvoja zadruga kroz izrađene smjernice za institucije koje se bave lokalnim i regionalnim gospodarskim razvojem“, međutim, ova Strategija nikada nije zaživjela

U okviru smjernica „Društveno poduzetništvo ranjive skupine i socijalne usluge“ definirane su tri glavne smjernice za razvoj javnih politika u ovom području:
1. Osiguravanje participativnosti te sustavno uključivanje građana u projekte, inicijative i aktivnosti vezano za DP, ranjive skupine i socijalne usluge;
   Ova smjernica obuhvaća znatno jače preuzimanje odgovornosti i uključivanje tijela i institucija u pružanje svih oblika potpore razvoju ovih DP, jačanje informiranosti na svim razinama vezano za značaj i doprinos DP, osiguravanje participativnosti te sustavno uključivanje građana u projekte, inicijative i aktivnosti vezano za ova DP, promoviranje najuspješnijih DP na županijskoj i lokalnoj razini (uključujući svakako braniteljska DP koja imaju odlične rezultate djelovanja), ujedno usmjeravanje i na jačanje vidljivosti. Također, važno je i poticati prijenos iskustva među društvenim poduzetnicima te njihovo povezivanje.
   U okviru analize društvenih učinaka za ovu smjernicu ustanovljen je pozitivan utjecaj na društvene poduzetnike, ranjive skupine, OCD-ove te širu javnost, dok je protivljenje smjernici moguće kod sljedećih dionika: JLPS-ova, te resornih ministarstva. Općenito, očekuje se snažnija uključenost građana i udruga u inicijative vezane za razvoj DP te u cjelini, jačanje uloge OCD-a u promicanju participativnosti kada su u pitanju društveni poduzetnici , kvalitetnije izrađeni strateški programi na razini JLPS, bolja koordinacija ključnih aktera koja bi mogla potaknuti realizaciju smislenih smjernica usmjerenih razvoju DP, priprema i provedba upravo onih projekata koji su najznačajniji za daljnji razvoj DP te osiguravanje njihove održivosti. Za očekivati je da bi uključenost ključnih aktera i samih građana morala doprinijeti predlaganju relevantnih smjernica u okviru nove Strategije za razvoj DP u RH u predstojećem razdoblju što podrazumijeva iskorak u smislu stvaranja kvalitetnije politike u cjelini, u skladu sa pristupom u drugim zemljama članicama EU.
   Izvori informacija za analizu društvenih utjecaja ove smjernice su znanstvena i stručna zajednica, JLPS-ovi i županijske razvojne agencije, dok je vremenski rok za provedbu smjernice kontinuiran s dugoročnim utjecajem. Ako spomenemo i najznačajnije rizike koji se mogu očekivati vezano za predloženu smjernicu oni uključuju izostanak političke podrške na lokalnoj i nacionalnoj razini kao politički rizik čija je vjerojatnost ostvarenja srednja, a jačina utjecaja velika. Drugi je ekonomski rizik kao što je potreba ulaganja u kvalitetnije socijalne usluge, čija je vjerojatnost ostvarenja mala dok je jačina njegovog utjecaja srednja. Treći su institucionalni rizici kao što je nepostojanje suradnje i koordinacije, nevoljkost primjene participativnih metoda i nedostatak stručnih znanja. Vjerojatnost ostvarenja ovih rizika je srednja dok je jačina njihova utjecaja velika.
2. Djelovati sukladno smjernicama vrednovanja strategije razvoja društvenog poduzetništva u segmentu DP i ranjivih skupina te socijalnih usluga
   Ova smjernica obuhvaća značajnu ulogu središnje razine vlasti – koordinacija, praćenje, informiranje, instrumenti potpore i dr. Važno je usvojiti preporuke evaluatora, djelovati sukladno nalazima i preporukama realiziranog vrednovanja Strategije razvoja društvenog poduzetništva 2015-2020 u segmentu društvenog poduzetništva i ranjivih skupina te socijalnih usluga u skladu sa svim ključnim kriterijima vrednovanja: Relevantnost / Djelotvornost / Učinkovitost / Učinak. Ključno je praćenje razine usvajanja preporuka te izvještavanje o rezultatima poduzetog, te osigurati mentorstvo DP koji tek kreću sa realizacijom EU projekata.
   U okviru analize društvenih učinaka za ovu smjernicu ustanovljen je pozitivan utjecaj na društvene poduzetnike, ranjive skupine, širu javnost, JLPS-ove, te županijske razvojne agencije, dok je protivljenje smjernici moguće kod resornih ministarstva. Općenito, očekuje se snažniji poticaj razvoju DP na nacionalnoj i regionalnoj te lokalnoj razini uz učinkovitiju i djelotvorniju suradnju svih ključnih dionika što će u cjelini pogodovati daljnjem razvoju DP. Očekuje se u cjelini uspješnija politika jer svaka politika čiji se rezultati vrednuju i rezultati vrednovanja USVAJAJU je uspješnija, razvija se i time se osigurava njen napredak te kontinuirano poboljšanje politike (što je i smisao vrednovanja).
   Izvori informacija za analizu društvenih utjecaja ove smjernice su znanstvena i stručna zajednica, izvještaj Ministarstva o rezultatima poduzetog usvajanja preporuke evaluatora temeljem realiziranog vrednovanja Strategije društvenog poduzetništva, naredna evaluacija koja će se realizirati od strane Ministarstva, koja uvijek mora dati osvrt na usvajanje preporuka iz prethodne evaluacije, dok je vremenski rok za provedbu smjernice kraj 2023. godine. Ako spomenemo i najznačajnije rizike koji se mogu očekivati vezano za predloženu smjernicu oni uključuju izostanak političke podrške i neusvajanje preporuke evaluatora kao političke rizike čija je vjerojatnost ostvarenja srednja, a jačina utjecaja velika. Drugi je otpor promjenama kao institucionalni rizik čija je vjerojatnost ostvarenja srednja dok je jačina njegovog utjecaja velika.
3. Snažnije usmjeravanje JLPS prema podizanju svijesti o značaju DP te njihovo aktivno uključivanje u podupiranje socijalnih udruga i zadruga
   Ova smjernica odnosi se prvenstveno na lokalnu i regionalnu razinu. Preporuka je snažnije usmjeravanje najmanje razvijenih JLPS-ova u podizanje svijesti o značaju DP, te njihovo aktivno uključivanje u podupiranje socijalnih udruga i zadruga, financijske potpore DP, ustupanje prostora i opreme i dr., te osnaživanje i uključivanje marginaliziranih u različite obrazovne programe i tržište rada kroz mentorski pristup.
   U okviru analize društvenih učinaka za ovu smjernicu ustanovljen je pozitivan utjecaj na društvene poduzetnike, socijalne udruge i zadruge, JLPS-ove te širu javnost, dok je protivljenje smjernici moguće kod resornih ministarstva. Općenito, očekuje se jačanje koncepta pristupa razvoju odozdo kao i CLLD koncepta, jačanje transparentnosti i održivosti rezultata realiziranih inicijativa i projekata DP, djelotvornija suradnja i koordinacija lokalnih aktera vezano za promicanje DP, osnaživanje samih DP zbog porasta svijesti o njihovom značaju što će postepeno rezultirati osnivanjem većeg broja DP te osnaživanjem djelovanja postojećih, te većim brojem DP-ova koji uspješno posluju.
   Izvori informacija za analizu društvenih utjecaja ove smjernice su gradski i županijski uredi te razvojne agencije, dok je vremenski rok za provedbu smjernice kontinuirano s dugoročnim utjecajem. Ako spomenemo i najznačajnije rizike koji se mogu očekivati vezano za predloženu smjernicu oni uključuju izostanak političke kao politički rizik čija je vjerojatnost ostvarenja velika, kao i jačina njegova utjecaja. Drugi je nedostatak sredstava za financijsku i obrazovnu potporu kao ekonomski rizik čija je vjerojatnost ostvarenja srednja dok je jačina njegovog utjecaja velika. Treći je institucionalni rizik kao što je izostanak znanja i svijesti o važnosti DP-a. Vjerojatnost njegova ostvarenja je srednja dok mu je jačina utjecaja velika.

Na radionici je prisustvovalo oko 40 sudionika.

Prezentaciju možete preuzeti OVDJE .