Centar za ruralni razvoj CERURA HR provodi projekt „Dijalogom do Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo, kodni broj: UP.04.2.1.06.0054. Ukupna vrijednost projekta je 3.597.840,76 kuna/ 477.515,53 eura. Europska unija iz Europskog socijalnog fonda sufinancira bespovratna sredstva u iznosu od 3.058.164,65 kuna / 405.888,20 eura (85%), dok Republika Hrvatska iz državnog proračuna sufinancira bespovratna sredstva u iznosu od 539.676,11 kuna/ 71.627,33 eura (15%). Razdoblje provedbe projekta je od 31. listopada 2020. godine do 31. listopada 2023. godine.

Dana, 20. veljače 2023. godine s početkom u 10:00 sati u sklopu projektnog elementa 5. „Provođenje analiza društvenog utjecaja predloženih intervencija“ održana je 1. online radionica „Provedba analiza društvenog utjecaja intervencija“.

Cilj radionice bio je predstaviti samu metodologiju za analizu društvenog utjecaja , te prikazati rezultate analize društvenog utjecaja predloženih intervencija za temu: Komunikacijski kanali DP, nositelji javnih politika te instituti potpore.

U prvom dijelu radionice sudionici su se upoznali s pojmom te glavnim koracima pri analizi društvenog učinka.

Društveni učinak zapravo predstavlja djelovanje javnih ili privatnih aktivnosti koje utječu na promjenu načina života ljudi (učinci na zdravlje, kulturu, okoliš, politiku, prava i sl.) Kod analize i procjene društvenog učinka unaprijed se vrednuju i procjenjuju društvene posljedice (pozitivne i negativne) koje će vjerojatno slijediti iz implementacije pojedinih javnih politika, programa, mjera i aktivnosti.

U našem slučaju cilj analize društvenog učinka bio bi prikupiti relevantne informacije koje omogućuju uvid u izravne i neizravne posljedice predloženih smjernica za razvoj javnih politika o društvenom poduzetništvu izrađenih u okviru projekta, kako bi se kroz obrađene kvalitativne i kvantitativne pokazatelje vidjelo kako utječu na povećanje blagostanja zajednice u cjelini i njenog općeg prosperiteta.

Prilikom analize treba se voditi ključnim načelima analize društvenih učinaka kao što su: transparentnost, jasna metodologija, planiranje procjene, nepristranost i neovisnost, te vidljivost i širenje rezultata, a glavni koraci pri analizi društvenog učinka obuhvaćaju sljedeće:
1. Opis područja/tema na kojima se očekuje promjena
2. Opis okruženja u kojem će se možda desiti promjena
3. Holistički pristup procjeni
4. Definiranje ključnih dionika
5. Definiranje vremenske dimenzije procjene

U drugom dijelu radionice predstavljen je Institucionalni okvir ekosustava za razvoj DP odnosno njegovi glavni akteri, dan je prikaz drugačijih pristupa javnog upravljanja, te je predstavljena analiza društvenog učinka predloženih smjernica za temu „Komunikacijski kanali DP, nositelja javnih politika te instituti potpore.“.

INSTITUCIONALNI OKVIR EKOSUSTAVA ZA RAZVOJ DP
• Ključni akteri: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja; Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike; Ministarstvo hrvatskih branitelja; Centar za socijalnu skrb; Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva; Hrvatski zavod za zapošljavanje; Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije; vlasti na lokalnoj razini; županijske razvojne agencije…
• Suradnja različitih aktera te djelotvornost i učinkovitost javnog upravljanja utječe na rezultate djelovanja DP

PRIMJENA DRUGAČIJI PRISTUPA VLADAVINI/JAVNOM UPRAVLJANJU
• INTEGRIRANI PRISTUP ( Rezultati djelovanja DP ovise o djelotvornosti i učinkovitosti upravljanja (visoka razina horizontalne i vertikalne koordinacije), odmak od centraliziranog i birokratiziranog pristupa prema multisektorskom pristupu temeljenom na sinergiji i komplementarnosti mjera različitih javnih politika
• PRISTUP RAZVOJU ODOZDO: ( Efektivno korištenje lokalnih razvojnih resursa: ljudski resursi, lokalne razvojne inicijative, lokalna zajednica, lokalno znanje, lokalno koordiniranje relevantnih projekata i sl., umrežavanje, suradnja, otvorenost i povjerenje lokalnih aktera (međuzavisnost civilnog/poslovnog sektora definira kvalitetu komunikacijskih kanala))
• CLLD KONCEPT: ključnu ulogu imaju Županije/JLS u pružanju podrške osnaživanja sektora DP
• QUADRUPLE HELIX MODEL: participativno upravljanje temeljeno na koordinaciji i suradnji javnog sektora/gospodarstva/akademske zajednice/OCD (mediji)

U okviru smjernica „Komunikacijski kanali DP, nositelja javnih politika te instituti potpore“ definirane su tri glavne smjernice za razvoj javnih politika u ovom području:

1. - Podizanje kvalitete upravljanja u svrhu jačanja komunikacijskih kanala;

Ova smjernica predlaže sljedeće mjere:
• Osigurati primjenu integriranog, multisektorskog pristupa
• DP isticati u strateškim razvojnim programima svih javnih politika koje se dotiču sektora DP - nužno radi postizanja međusobne komplementarnosti mjera
• Postupiti po preporukama evaluatora realiziranog vrednovanja Strategije razvoja DP
• Uspostaviti djelotvornu i učinkovitu koordinaciju tijela angažiranih oko pitanja DP, uključujući relevantna Ministarstva te Nacionalnu zakladu za razvoj civilnoga društva
• Jačati horizontalnu suradnju na razini JLPS te angažiranost i podršku institucija na reg. i lok. razini
• Uvoditi nove oblike vladavine – naglasak na ulozi DP, svih ključnih aktera i samih građana te omogućavaju DP da utječu na lokalno donošenje odluka (pristup razvoju odozdo „CLLD“ pristup)

U okviru analize društvenih učinaka za ovu smjernicu ustanovljen je pozitivan utjecaj na društvene poduzetnike, JLPS-ove, te širu javnost, dok su moguća protivljenja od strane resornih ministarstava. Općenito, očekuje se ostvarivanje komplementarnosti mjera različitih javnih politika što pridonosi osnaživanju dijaloga aktera DP i nositelja javnih politika, osnaženi institucionalni kapaciteti (poznavanje problema DP i načina rješavanja njihovih problema), te primjena drugačijih pristupa javnom upravljanju/vladavini koji naglašavaju razvojnu ulogu DP s ciljem efektivnog korištenja (lokalnih) razvojnih resursa.

Izvori informacija za analizu društvenih utjecaja ove smjernice su Izvještaj Ministarstva o rezultatima poduzetog usvajanja preporuka evaluatora temeljem realiziranog vrednovanja Strategije društvenog poduzetništva (Izvješće prezentirano javnosti u prosincu 2021.), stručna i akademska zajednica, gradski i županijski uredi, te razvojne agencije. Vremenski rok za provedbu smjernice je kontinuirano s dugoročnim utjecajem. Ako spomenemo i najznačajnije rizike koji se mogu očekivati vezano za predloženu smjernicu oni uključuju izostanak političke podrške kao politički rizik čija je vjerojatnost ostvarenja velika kao i jačina njegova utjecaja. Drugi je ekonomski rizik kao što je nedostatak financijskih ulaganja u reformu javnog upravljanja, čija je vjerojatnost ostvarenja srednja kao i jačina njegovog utjecaja. Treći su institucionalni rizici kao što je nepostojanje suradnje i koordinacije, nevoljkost nadležnih resora za primjenom integriranog pristupa i nedostatak znanja i vještina za primjenu novih pristupa javnom upravljanju/vladavini. Vjerojatnost ostvarenja ovih rizika je srednja dok je jačina njihova utjecaja velika.

2. - Jačanje umrežavanja, medijske zastupljenost i informiranosti društvenih poduzetnika;

U okviru ove smjernice predlažu se sljedeće mjere:
• Snažnija podrška procesu umrežavanja: uspostava jednog “mjesta” gdje bi se objavljivale važne informacije iz područja DP, suradnja sa financijskim mrežama, suradnja sa mrežama poduzetnika (informirati postojeće poduzetnike o konceptu DP i mjerenju učinka), suradnja s ostalim ekosustavima za razvoj specifičnih vrsta poduzetništva (start-up; obiteljsko i sl.)
• Jačanje uloge medija radi podizanja vidljivosti, svijesti i znanja (sustavno informiranje svih dionika, uključujući i gradove, komore, potporne institucije i banke te druge od interesa za DP)
• Organizacija tribina i okruglih stolova, uz praćenje rezultata realiziranih aktivnosti i projekata DP
• Potpora daljnjem radu i osnaživanje mreže stvorene u okviru ovog projekta

U okviru analize društvenih učinaka za ovu smjernicu ustanovljen je pozitivan utjecaj na društvene poduzetnike, JLPS-ove, resorna ministarstva te širu javnost. Općenito, očekuje se: jačanje DP kroz razvoj nadležnog ureda, pozitivni efekti na razvoj DP uslijed osnaženog kolektivnog/umreženog djelovanja (suradnja sa mrežama poduzetnika/financijskim mrežama..), poticaj daljnjem razvoju specifičnih oblika društvenog poduzetništva, te osnaživanje vidljivosti DP kroz redovito praćenje od strane medija (PR aktivnosti, marketing DP, jedinstveni portal…)

Izvori informacija za analizu društvenih utjecaja ove smjernice su osnovano tijelo/ured nadležno za koordiniranje i informiranje DP, te akademska i stručna zajednica. Vremenski rok za provedbu ove smjernice je kontinuiran s dugoročnim utjecajem. Ako spomenemo i najznačajnije rizike koji se mogu očekivati vezano za predloženu smjernicu oni uključuju politički rizik kao što je nepoznavanje važnosti DP i umrežavanja čija je vjerojatnost ostvarenja velika, kao i jačina njegova utjecaja. Drugi su institucionalni rizici kao što je otpor prema promjenama i primjeni participativnih metoda, te neredovito mjerenje učinka i ostvarenih rezultata. Vjerojatnost ostvarenja ovih rizika je srednja dok je jačina njihovog utjecaja velika.

3. - Intenziviranje suradnje društvenih poduzetnika, gospodarstva, javnog sektora i akademske zajednice

U okviru ove smjernice predlažu se sljedeće mjere:
• Razvijati djelotvorni (efektivni!)
• Osnaživati suradnju DP sa akademskom zajednicom (zajednički projekti)
• Znanstvena zajednica trebala bi zagovarati i predložiti smjernice za uvođenje i realizaciju obrazloženih koncepata participativne, integrirane i održive vladavine (značajno podizanje svijesti o značaju „kapitala odnosa“) te da promiče vrijednosti DP među ključnim dionicima
• Jačati promoviranje koncepta socijalne ekonomije i socijalnog kapitala

U okviru analize društvenih učinaka za ovu smjernicu ustanovljen je pozitivan utjecaj na društvene poduzetnike, JLPS-ove, resorna ministarstva, te neformalne aktere. Općenito, implementacijom ove smjernice očekuje se osnaživanje pristupa razvoja „odozdo” uz intenzivnu primjenu širokog spektra participativnih metoda te porast svijesti na lokalnoj razini o značaju i koristi razvijenog sektora DP na lokalnoj razini, jačanje novih oblika vladavine/upravljanja, posebice participativnih oblika uz poticanje transparentnosti i inkluzivnosti u kreiranju javne politike, te snažniji prijenos znanja i prakse između DP, OCD-a, akademske zajednice, gospodarstva i javnog sektora.

Izvori informacija za analizu društvenih utjecaja ove smjernice su osnovano tijelo/ured nadležno za koordiniranje i informiranje DP, te akademska i stručna zajednica. Vremenski rok za provedbu ove smjernice je kontinuiran s dugoročnim utjecajem. Ako spomenemo i najznačajnije rizike koji se mogu očekivati vezano za predloženu smjernicu oni uključuju izostanak političke u primjeni široke participacije kao politički rizik čija je vjerojatnost ostvarenja srednja, a jačina njegova utjecaja velika. Drugi je nedostatak sredstava za provedbu aktivnosti kao ekonomski rizik čija je vjerojatnost ostvarenja srednja dok je jačina njegovog utjecaja velika. Treći je institucionalni rizik kao što je izostanak primjene drugačijih oblika vladavine. Vjerojatnost njegova ostvarenja je srednja dok mu je jačina utjecaja velika.

Na radionici je prisustvovalo oko 35 sudionika.

Prezentaciju možete preuzeti OVDJE .