Centar za ruralni razvoj CERURA HR provodi projekt „Dijalogom do Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo“ kodni broj UP.04.2.1.06.0054 koji se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda.
Razdoblje provedbe projekta je od 31.10.2020. do 31.10.2023. godine.
Opći cilj projekta: Jačati kapacitete organizacija civilnoga društava uz potporu akademske zajednice, kako bi se uspostavio učinkoviti dijalog svih dionika za društveni razvoj Republike Hrvatske.
Dana 12.04.2022. godine s početkom u 10.00 sati u sklopu projektnog Elementa 1. “Jačanje partnerstva organizacija civilnoga društva i uključivanje novih članica i članova tematske mreže” održana je 3. online radionica “Primjena znanstvenih analiza, istraživanja i smjernica u organizaciji i radu mreže i dionika.
Cilj radionice bio je predstaviti temu: “Smjernice za razvoj javnih politika - Društveno poduzetništvo i obrazovovni sustav.”.
- U sklopu projektnog elementa 4. “Izrada smjernica za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima” predviđeno je izraditi 8 smjernica koje su utemeljene na provedenim znanstvenim istraživanjima, a to su:
- Društveno poduzetništvo i mladi
- Društveno poduzetništvo i obrazovni sustav
- Zakonodavni okvir društvenog poduzetništva
- Društveno poduzetništvo, ranjive skupine i socijalne usluge
- Društveno poduzetništvo u poljoprivredi
- Komunikacijski kanali društvenog poduzeništva i javnih politika te instituti potpore
- Porezna politika i društveno poduzetništvo
- Državna imovina u funkciji društvenog poduzetništva
Temelji za izradu dokumenta su prethodna istraživanja provedena u okviru projekta (analiza dokumentacije, anketno istraživanje, fokus grupe), studija “Društveno odgovorno učenje i društveno poduzetništvo” te izrađena 4 znanstvena rada.
Struktura dokumenta smjrnica obuhvaća uvod, važnost obrazovnog sustava za društveno poduzetništvom te smjernice za razvoj politika obrazovanja za društveno poduzetništvo.
Što se tiče društveno korisnog učenja ono predstavlja uzajamno učenje (profitiraju ne samo oni koji primaju određenu uslugu, već i oni koji ju pružaju) te često uključuje rad sa stvarnim poduzećima/udrugama. Cilj društveno korisnog učenja jest doprinjeti razvoju pojedinaca koji će aktivno i svjesno sudjelovati u aktivnostima svijeta kojem pripadaju.
Društveno korisno učenje u Republici Hrvatskoj se provodi sporadično i to isključivo na sveučilišnoj razini. Još uvijek je nedovoljno prisutno u akademskim kurikulama: 3 kolegija su posvećena društveno korisnom učenju, 25 iz raznih drugim područja ali primjenju načela društveno korisnog učenja. Društveno korisno učenje se pojavljuje kao izborni predmet na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (kolegij: Društveno korisno učenje), u sklopu diplomskog studija Informacijskih i komunikacijskih znanosti; EFST (kolegij: Stručna praksa – društveno-korisno učenje); Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu (kolegij: Društveno-korisno učenje i socijalne intervencije). Što se tiče drugih fakulteta društveno korisno učenje je uvedeno u druge kolegije kao pedagoški alat za promicanje razvoja zajednice.
Veze između društveno korisnog učenja i Nacionalne razvojne strategije su: strateški cilj „obrazovani i zaposleni ljudi“, vještine radne snage nedovoljno usklađene s potrebama gospodarstva - poboljšanje kvalitete ljudskog kapitala kroz proces obrazovanja, potreba poticanja cjeloživotnog obrazovanja i stjecanje ključnih kompetencija za poduzetništvo te 4 razvojna smjera u fokusu: povezivanje strukovnih škola s gospodarstvom i tržištem rada; uvođenje programa za stjecanje dodatnih interdisciplinarnih kompetencija tijekom studija koje su u skladu s potrebama na tržištu; suradnja sektora obrazovanja s dionicima na tržištu rada, institucijama i socijalnim partnerima; te podrška srednjoškolskom i visokoškolskom obrazovanju za radna mjesta u digitalnom društvu.
- Postoje 3 Smjernice za razvoj politika obrazovanja za društvenu korist odnosno društveno poduzetništvo, a to su:
- Nužnost veće vidljivosti i promicanja društveno-korisnog učenja – potencijalno dovodi do promjene vrijednosti hrvatskog društva prema solidarnijem, tolerantnijem društvu, okrenuto rješavanju problema zajednice.
- Poticanje obrazovne zajednice u društvenom angažmanu – Sveučilišta imaju tzv. „treću misiju“- gospodarska i društvena uloga sveučilišta i njihov doprinos zajednicama i područjima. Poticanje izravnih veza između obrazovnih ustanova i društvenih zajednica izravno pridonosi trećoj misiji sveučilišta.
- Reforma hrvatskog obrazovnog sustava – predstavlja usklađivanje obrazovnih programa s tržištem rada te rješavanje društvenih problema (interdisciplinarni pristup). Kod reforme hrvatskog obrazovnog sustava spominje se i integrirani pristup reformi – obrazovna i znanstvena politika, ali i sve druge sektorske politike čiji je napredak u izravnoj vezi s uspjehom obrazovanja. Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine detektira tu potrebu, no nužno je istu i provesti.
Sve prethodno navedeno iznimno je važno zbog rješavanja društvenih problema, izgradnje kompetentnih pojedinaca i zajednice, poticanja inovacija te održivog razvoja. U sklopu navedenog predstavljeni su primjer dobre prakse, kao što su: Projekti izgradnje kuće, Muzej prekinutih veza, Zagreb; Recikliranje starog tekstila, H&M; Travel by book - Romania, Digital Library at Victoria Metro Station, Bucharest, Romania; Protraits with purpose, Rio de Janeiro, Brazil; Cebu Dancing inmates; The Pachuca Paints Itself, Mexico; El Sistema, Venezuela.
Na radionici je prisustvovalo preko 40 sudionika.