U Zagrebu 12. listopada 2022. godine, u Hotelu International, održana je konferencija projekta “Dijalogom do Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo”. Zanimanje za konferenciju bilo je iznimno veliko – tražila se stolica više.

U uvodnom dijelu konferencije bilo je je obraćanje gostiju.

Prvi se je obratio Luka Bogdan, zamjenik ravnateljice Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. U svom obraćanju istaknuo je kako su Tematske mreže za društveno ekonomski razvoj jasan pokazatelj stava Vlade Republike Hrvatske i premijera gospodina Plenkovića o tome kako civilno društvo treba funkcionirati. Spomenuo je kako Tematske mreže koje služe umrežavanju društvenih poduzetnika zajedno sa znanstvenim institucijama, imaju do sada najveći pojedinačni iznos sredstava na raspolaganju za organizacije civilnoga društva kako bi podigle svoje kapacitete, zagovaračke vještine, te u suradnji sa znanstvenom zajednicom doprinijele razvoju kvalitetnih rješenja za razvoj društvenog poduzetništva. Istaknuo je važnost teme društvenog poduzetništva, te velika financijska sredstva za društveno poduzetništvo kako u prošlom, tako i u nadolazećem financijskom razdoblju.

Nakon Luke Bogdana, ispred Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja obratio se Robert Blažinović, v.d. ravnatelj Uprave za industriju, poduzetništvo i obrt. U svom obraćanju Blažinović je istaknuo kako je od 2007. godine uslijed globalne financijske krize u Hrvatskoj uočeno kako je potreban odmak od tradicionalnog poduzetništva i jača briga o socijalnim razlikama, te kako samo tržište ne može riješiti sve probleme u našem okruženju i našim životima. U svom obraćanju naglasio je kao je u Republici Hrvatskoj društveno poduzetništvo definirano Strategijom razvoja društvenog poduzetništva od 2015-2020 godine. Isto tako, važnost društvenog poduzetništva u svojim politikama prepoznala je i Europska komisija, a Hrvatska kao članica Europske unije dužna je implementirati mjere Europske unije koje će olakšati daljnji razvoj društvenog poduzetništva. U kontekstu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, odnosno onoga što je u njegovoj nadležnosti i onog čime ono pridonosi u kontekstu potpore i davanja vjetra u leđa društvenom poduzetništvu, Blažinović je istaknuo zakonodavni okvir i potpore koje se daju u okviru zadružnog poduzetništva, te je istaknuo kako će u razdoblju do 2025. godine, svake godine objavljivati natječaje u vrijednosti od 2 milijuna kuna, uključujući bespovratna sredstvima.

Nakon Roberta Blažinovića, obratio se Dragan Jelić, državni tajnik pri Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. U svom obraćanju Jelić je istaknuo kako važnost društvene ekonomije raste na globalnoj razini, te kako ona postaje jedan od glavnih alata za rješavanje niza ekonomskih, socijalnih i okolišnih problema na Agendi Europske unije ali i kroz UN-ove ciljeve održivog razvoja. Iako se još uvijek susrećemo s brojnim izazovima u razvoju društvenog poduzetništva i kreiranju sektorskih politika na nacionalnoj razini trebamo intenzivno pratiti europske trendove u tom području. Jačanje društvene ekonomije jedan je od glavnih ciljeva Europskog socijalnog fonda i u planiranim aktivnostima ESF plus programa od 2021. do 2027. godine. Jelić je također istaknuo kako je Vlada je kroz ESF 2014. - 2020. godine uspješno financirala subjekte društvene ekonomije koji su proveli ukupno 107 projekata u vrijednosti od 105 milijuna kuna. Također, naglasio je da za novo financijsko razdoblje planiraju pojačati sredstva u ovom području, te je istaknuo i činjenicu kako je teško razvijati društvenu ekonomiju bez odgovarajućeg regulatornog okvira. Na kraju svog obraćanja Jelić je naglasio da je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike zainteresirano za ideje i rješenja društvenih poduzetnika vezano za unapređenje okruženja u kojem oni djeluju.

Nakon Dragana Jelića, uslijedilo je obraćenje potpredsjednika Vlade i ministara hrvatskih branitelja Tome Medveda. Ministar Medved izrazio je veliko zadovoljstvo što projekt vode hrvatski branitelji u suradnji s ključnim dionicima na području razvoja društvenog poduzetništva u Hrvatskoj. Naglasio je da društveno poduzetništvo kroz različite djelatnosti, od poljoprivrede, kulture i turizma do različitih uslužnih i proizvodnih djelatnosti, ima izniman utjecaj na gospodarske prilike i pridonosi rješavanju društvenih izazova kao što su zapošljavanje i pružanje usluga ranjivim skupinama u riziku od socijalne isključenosti, očuvanju prirodnih resursa i promicanju lokalnih zajednica u kojima djeluju. Izrazio je i uvjerenje kako će se društveno poduzetništvo u Republici Hrvatskoj pozicionirati jednako uspješno kao što je to na razini Europske unije. Pozvao je sve branitelje koji imaju ambicija i prepoznaju društveno poduzetništvo da se uključe, te je službeno otvorio konferenciju projekta „Dijalogom do Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo“.

Nakon obraćanja gostiju, Stipe Efendić, Predsjednik Centra za ruralni razvoj CERURA HR pozdravio je sudionike u ime organizatora konferencije.

Govorio je potom o „istočnom grijehu“ društvenog poduzetništva u RH.

U svom izlaganju gospodin Efendić se osvrnuo na pripremu zadnje Strategije razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. – 2020. godine ističući kako je krenula krivim smjerom. Strategija razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. – 2020. godine nastala je iz Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj organizacija civilnoga društva od 2012. -2016. godine, koja definira udruge kao katalizator u stvaranju i provedbi javnih politika. Međutim, to se nije ostvarilo jer Nositelji i sunositelji nisu odradili svoje zadatke:
• Zakon o društvenom poduzetništvu
• Akcijski plan
• Registar društvenih poduzeća,
• Propise koji potiču društveno poduzetništvo,
• Model zelene javne nabave,
• Financijske instrumente za društveno poduzetništvo.

Također, spomenuo je kako su zadruge velikim dijelom bile isključene iz ove priče. U Hrvatskoj je ukupno oko 810 zadruga prema podnesenim završnim računima, a od toga je 550 braniteljskih socijalno-radnih zadruga. Na početku izlaganja gospodin Efendić je govorio o zadružnom poduzetništvu i zadrugama kao važnim dionicima društvenog poduzetništva. Naglasio je kako se poslovanje zadruge temelji na zadružnim vrednotama: samopomoći, odgovornosti, demokratičnosti, ravnopravnosti, pravičnosti i solidarnosti, te moralnim vrednotama poštenja, otvorenosti, društvene odgovornosti i skrbi za druge, te je istaknuo je kako društveno poduzetništvo počiva upravo na zadružnim vrednotama.

Istaknuo je i vrlo slabo reguliran zakonodavni okvir društvenog poduzetništva u RH. Kada govorimo o zakonodavnom okviru, samo dva Zakona u Republici Hrvatskoj reguliraju društveno poduzetništvo, a to su upravo : Zakon o zadrugama iz 2011. godine., te Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji u kojem je kroz dopunu Zakona 2014. godine definirana socijalna zadruga.

Navedenim se potvrđuje činjenica o važnosti zadruga, ali i hrvatskih branitelja kao ključnih dionika društvenog poduzetništva u RH. Poražavajuća je i činjenica isti bili u potpunosti isključeni iz radne skupine za razvoj društvenog poduzetništva, iako je njihov doprinos razvoju ovog područja iznimno velik.

“Kako bi se ispravio propust, nastao je projekt „Dijalogom do Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo“ koji je uključio sve relevantne dionike društvenog poduzetništva u RH.

Projekt je započeo 31.10.2020. godine i traje do 31.10.2023. godine. Ukupna vrijednost projekta je 3.567.840,76 kuna. Europska unija iz Europskog socijalnog fonda sufinancira bespovratna sredstva u iznosu od 3.058.164,65 kn (85%), dok Republika Hrvatska iz državnog proračuna sufinancira bespovratna sredstva u iznosu od 539.676,11 kn (15%).

Opći cilj projekta je jačati kapacitete organizacija civilnoga društava uz potporu akademske zajednice, kako bi se uspostavio učinkoviti dijalog svih dionika za društveni razvoj Republike Hrvatske.

Navedeno se postiže kroz dva posebna cilja projekta:
• Jačanje partnerstva OCD-a, društvenih poduzetnika i uključivanje novih članica u Hrvatsku mrežu za društveno poduzetništvo te provedba strukturiranog dijaloga svih dionika i donositelja odluka kako bi došlo do stvaranja poticajnog okruženja za razvoj DP (Dosada je u sklopu prvog projektnog elementa osnovana Hrvatska mreža za društveno poduzetništvo, udruga koja trenutno broji preko 100 članova, te se odvijaju mnogobrojne aktivnosti projekta kojima se potiče strukturirani dijalog različitih dionika društvenog poduzetništva).
• Provesti ispitivanja i znanstvena istraživanja u području DP, izraditi smjernice za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima, analizirati društveni utjecaj predloženih intervencija kako bi se na temelju znanosti, ponudila rješenja za razvoj društvenog poduzetništva u demokratskom dijalogu svih dionika (Do sada je u sklopu drugog projektnog elementa provedeno 56 fokus grupa za 8 tema društvenog poduzetništva, 4 anketna istraživanja u kojima je sudjelovalo preko 600 ispitanika, provedene su 3 rasprave o stvarnim potrebama u zajednici. U sklopu trećeg projektnog elementa provedeno je terensko istraživanje, napravljena su 4 znanstvena istraživanja, te su trenutno objavljena i 2 znanstvena članka u znanstvenim časopisima. U sklopu četvrtog projektnog elementa osnovano je 8 radnih skupina koje su zajedno sa znanstvenom zajednicom(projektnim partnerom IRMO) surađivale na izradi smjernica za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima za 8 tema važnih za razvoj DP i sl.)

Nakon izlaganja gosp. Efendića, znanstvenice s Instituta za razvoj i međunarodne odnose Sanja Tišma, Sanja Maleković i Daniela Angelina Jelinčić prezentirale su smjernice za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima koje su izrađene u okviru projekta, a obuhvaćaju 8 područja važnih za razvoj društvenog poduzetništva u RH:
1. Zakonodavni okvir društvenog poduzetništva
2. Porezna politika i društveno poduzetništvo
3. Državna imovina u funkciji društvenog poduzetništva
4. Društveno poduzetništvo, ranjive skupine i socijalne usluge
5. Društveno poduzetništvo u poljoprivredi
6. Komunikacijski kanali društvenog poduzetništva i nositelja javnih politika te instituti potpore
7. Društveno poduzetništvo i obrazovni sustav
8. Društveno poduzetništvo i mladi

Nakon prezentacija na panel raspravi promišljalo se kako dalje s društvenim poduzetništvom u Hrvatskoj, kao i o svim izazovima s kojima se susreću društveni poduzetnici u RH.

Moderatorica panel rasprave bila je Sonja Vuković (predsjednica Udruge SPLAP), a panelisti su bili:
• Ivana Sesar (Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike),
• Sanja Maleković (IRMO),
• Nebojša Jerković (Zajednica braniteljskih zadruga),
• Teo Petričević (ACT grupa),
• Stipe Efendić (CERURA HR).

Glavni zaključci izneseni u okviru panel rasprave kako dalje s društvenim poduzetništvom su sljedeći:
• Provesti analizu društvenog utjecaja za 8 smjernica društvenog poduzetništva koje su izrađene u okviru projekta „Dijalogom do hrvatske mreže za društveno poduzetništvo“
• Usvojiti Akcijski plan Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo koja će kada projekt završi postati krovna organizacija i relevantan sugovornik za izradu novih zakonskih alata društvenog poduzetništava
• Poticati bottom-up pristup vezano za unaprjeđenje okruženja u kojem djeluju društveni poduzetnici
• Dugoročno pozicionirati društveno poduzetništvo u RH
• Povećati vidljivost i prepoznatljivost društvenog poduzetništva u RH

Uz predstavnike Centra za ruralni razvoj CERURA HR, na konferenciji su sudjelovali partneri na projektu te predstavnici različitih hrvatskih institucija među kojima su potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike Dragan Jelić, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, ministar branitelja Hercegovačko-neretvanske županije Oliver Soldo, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar, predstavnici Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, Uprave za regionalni razvoj, predstavnici Ministarstva gospodarstva, Uprave za industriju, poduzetništvo i obrt, Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, predstavnici zadruga, udruga i drugi.

PRILOG:
• Istočni grijeh DP u RH
• Smjernice za razvoj javnih politika DP

Pozdravni govori

IRMO strateske smjernice

Stipe Efendic Istocni grijeh DP

Panel diskusija o DP Kako dalje